Vadjenje krvi kod svinja za seroloske pretrage je dobilo svoj osobit
znacaj posljedniih godina (1957.), kada se pristupilo obaveznom pregledu
svih priplodnih grla. Metode u radu kod vadjenja krvi svinja, kao i stupanj
svladavanja tehnike za ovladavanje metodom su najvazniji elementi. Ostali
bitni cimbenici koji takodjer utjecu na uspjeh u radu su pasmina svinja
i uzrast. Prilikom vadjenja krvi valja voditi racuna da se ista ne onecisti
kako bi na pretrage dospjela nepromjenjena. S druge strane pak terenski
uslovi rada, kao i masovni zahvati, uz dosadasnje metode rada, bili su
vrlo cesto u proturjecju s postavljenim zahtjevima. Vadjenje krvi
kod svinja za seroloske pretrage izvodi se na terenu na vise nacina.
Vadjenje iz repa odsjecanjem vrha repa ili zasjecanjem, s opaljivanjem
povrsine presjeka uzarenim zeljezom je drastican nacin, ne omogucava dobivanje
ciste krvi, ali se kod rada na velikom broju zivotinja na terenu primjenjuje
jer se na taj nacin prilicno brzo dobiva krv. Kako se obicno isjece cijeli
rep moguce dobiti krv 4-5 puta. Ipak, osim upitne kvalitete krvi, ta metoda
ima jos nedostataka. Veterinar koji primjenjuje taj zahvat vlasnicima svinja
ne djeluje strucno jer zahvat ne zahtjeva ni minimum strucnog angazmana.
Kod odraslih nerasta moze doci do smanjenja ili pak potpunog izostanka
spolne aktivnosti. Kod visokovrijednih svinja smanjuje se ljepota vanjskog
izgleda ( stres – blijedo, meko & vodnjikavo meso...).
Vadjenje krvi iz uha je moguce izvesti na sasvim zadovoljavajuci nacin.
Napomenuti valja da je za ovakav rad potrebno izvjesno poznavanje tehnike
rada, sve je prilicno sporo u odnosu na prethodnu metodu, kao i da
je vadjenje krvi vrlo otezano kod mladih svinja i svih pasmina svinja
s malim usnim skoljkama.
Da bi se otklonili nedostaci vadjenja krvi kod svinja iz uha,
tj. da bi se dobila krv koja nije oneciscena, sto nije slucaj kod vadjenja
iz repa, i da bi se izbjeglo sporo vadjenje krvi sto je slucaj kod
vadjenja krvi iz usne vene, moguce je kod svinja provesti i vadjenje krvi
iz vene cave cranialis. Uz prilicno lako svladavanje tehnike vadjenja krvi
kod svinja ovom metodom, moguce je dobiti za rekordno kratko vrijeme
krv koja ce pod terenskim uvjetima rada biti najmanje oneciscena. (napomena:
u inozemstvu krv se vadi iz obje vene, na lezecoj zivotinji)
POSTUPAK VADJENJA KRVI IZ VENE CAVE CRANIALIS
Vadjenje krvi se vrsi na zivotinji koja je u stojecem polozaju.
Zivotinja je fiksirana samo omcom od konopa na gornjoj vilici i glavom
uzdignutom na gore, tako da ventralna strana vrata bude zategnuta. Na liniji
koja spaja manubrium sterni i scapulohumeralni zglob, a u tocki koja lezi
izmedju prve i druge trecine od manubria, odnosno u udubljenju koje lezi
kaudo-laterelno i desno od manubrium sterni nalazi se mjesto gdje ce se
izvrsiti ubod. Nakon sto je oznaceno, mjesto se dezinficira i u njemu se
vrsi ubod iglom (dimenzija 150 x 100) . Smjer igle treba ici u kaudo-dorzalnom
smijeru, paralelno sa poduznom osi sternuma, prema aperturi toracis cranialis,
a tocno na kranio-dorzo-medialnu povrsinu desnog prvog rebra. Na tom mjestu
igla ulazi u desni jaki ogranak v. cave cranialis, sto je dovoljno da krv
u jakom mlazu potece kroz iglu. Drugi ubod je potrebno zabosti dublje 1-2
cm preko prvog desnog rebra u aperturu thoracis cranialis tj. grananje
v. cave cranialis. S lijeve strane nije uputno vrsiti ubod jer se u nastavku
naznacenog smjera uboda nalazi srce sto nije slucaj sa desne strane. Uporaba
ovako duacke igle ne znaci da se treba cijela igla zabosti u tijelo.
Za prvi ubod je dovoljno da se igla zabode 3-4 cm, a za drugi ubod je potrebno
iglu uvesti 10-12 cm. Tocna dubina uboda ovisi o uzrastu svinje, gojnim
stanju, razvijenosti prsne muskulature, kao i stavu koji svinja zauzme
tijekom fiksiranja. Dogadja se da svinja prilikom fiksiranja pruza otpor
upiruci prednje noge o pod. Pri tom izbaci ramene zglobove naprijed, uvuce
manubrium sterni. Takvu je zivotinju potrebno umiriti kako bi opustila
tijelo. Opustenoj svinji je potrebno zategnuti ventralnu stranu vrata jer
je tada vrlo lako pronaci v. cavu cranialis.
Za fiksiranje svinja dovoljna su dva covjeka, koja nakon sto vezu jednu
mogu odmah potom vezivati slijedecu. Naime, kod samog cina vadjenja
krvi nije potrebno drzati svinju.
Vazno je naglasiti da je unatoc prilicnoj nepristupacnosti supljih
vena sama tehnika vadjenja krvi vrlo jednostavna i mnogo brza od vadjenja
krvi iz repa ili uha. Uputno je prilikom vadjenja krvi koristiti P-1 nastavak.
U tom slucaju krv iz vene protjece kroz iglu - P-1 nastavak
– iglu i ulazi direktno u epruvetu. Takav postupak omogucava dobivanje
ciste krvi. Cista krv opet sa svoje strane pogoduje dobivanju seruma prikladnog
za seroloska ispitivanja.
Ova metoda vadjenja krvi kod svinja, koja se s pravom moze oznaciti
kao “lege artis” rad u veterinarskoj medicini, zasluzuje puno povjerenje
onoga tko je rabi. Ona oznacava kvalitativni skok u radu veterinara prakticara.
To ima poseban znacaj u trenutnoj situaciji s obzirom na borbu koja se
vodi protiv bruceloze svinja dokazivanjem uzrocnika seroloskom dijagnostikom.
APERTURA THORACIS CRANIALIS (lat. apertura,
ae, f, - otvor + thorax, thoracis prsni kos + craialis); prednji otvor
thorax-a; eliptican otvor omedjen prvim grudnim kraljeskom (thoracic vertebra),
prvim rebrima (rib) i hrskavicom (cartilage), te kranialnom marginom menubrium-a
sterni.
BRACHIOCEPHALIC-na vena je parna vena
(lijeva i desna) koja izlaze iz vene cave cranialis, i daje ogranke
u vena subclavia (subclavian vein), vena jugularis interna (internal jugular
vein), vena jugularis externa (external jugular vein).
MANUBRIUM STERNI (lat. manubrium, ii,
n. drzak + sternum, i, m.); kranialni dio sternuma koji artikulira
s prva dva para rebara. Zove se i presternum.
STERNUM; longitudinalna neparna kostana
ploca koja formira sredinu ventralnog dijela thorax-a. Artikulira sa hrskavicama
prvih 7 rebara (u ljudi). Sastoji se od 3 djela, manubrium sterni
(manubrium of sternum), corpus (tijelo-body of sternum) i procesus xophoideus
(xiphoid process).
VENA CAVA CRANIALIS (lat. cavus, a, um,
supalj), suplja prednja vena; venozno deblo koje doprema krv iz glave,
vrata, prednjih ekstremiteta i prsnog kosa; zapocinje ujedinjenjem
dviju brachiocephalic-nih vena, pasira direktno k srcu i prazni se u desni
atrij srca.
Autor: B. Kirjakov .Izdano u “Veterinarskom glasniku”, 1957., broj 11, strane 348-351. Materijal ustupio: prof.dr.sc. Zupancic
|
|